Političko odlučivanje

dr. sc. Ivan Grdešić

recenzenti: dr. sc. Pavao Novosel; dr. sc. Ivan Šiber


godina izdanja: © 1993. (prvo izdanje) - biblioteka: Politologija
format: 16 x 23 cm; opseg: 138 stranica; uvez: meki
ISBN 953-180-013-8; CIP UDK -

cijena: 31,50 kn (30 kn +PDV 5%)

  Autor se, prije svega, bavi temeljnim političkim procesom - odlučivanjem, ukazujući na njegove glavne faze, vrste i uloge različitih političkih aktera u njima. Posebno ga zanimaju pitanja odnosa političke inovacije i strukture moći, pri čemu polazi od pretpostavke da oni koji odlučuju o čemu će se odlučivati, koji određuju politički dnevni red nekog društva, imaju najveću političku moć.

Iz predgovora
   Politička analiza (policy-analiza), kao zbroj analitičkih znanja, postala je posljednjih desetak godina nezaobilaznom u nomenklaturi struka. Razlozi za izbor političkog procesa i policy-analize, a posebice političke inicijative, kao predmeta istraživanja, jesu politološki - artikulirani općom hipotezom: uspješnost realizacije inicijative u političkom procesu ovisna je o posjedovanju i realizaciji političke moći. Preciznije rečeno: politički proces odabira, definiranja i odlučivanja o političkom dnevnom redu (političkih) institucija, manifestacija je političke moći u zajednici. Vrhunsku moć imaju oni koji odlučuju o tome što će se odlučivati. Agenda-proces, kako je uobičajeno definiran u literaturi, nastojim razumjeti analizom aktivnosti subjekata i aktera, procesa i utjecaja koji otežavaju ili pak potiču postizanje agenda-statusa. Ta, na prvi pogled, jednostavna i samorazumljiva hipoteza, pokazuje se kao složena politička dinamika u kojoj se realizira često nevidljiva struktura moći u zajednici. Način karakterizacije društvenih problema uvelike utječe na načine njihova rješavanja, sudionike, sredstva i posljedice. Policy-pitanja mogu se interpretirati kao profesionalni problem, politički, pravni (sudski), upravno-administrativni ili tržišni. Interpretacijski oblici nisu razdvojeni i izdvojeni nego, upravo suprotno, u stalnoj su konkurenciji, pa policy-problemi nose oznake svakog od njih, otežavajući analitički zadatak. (...)
   Policy-analiza je proizišla iz razvoja političke znanosti kao jedan od odgovora na često i dugo postavljano pitanje o relevanciji politologije. U ovoj sam knjizi sistematizirao i kritički prikazao razvoj i glavne tematske sklopove policy-analize u njezinu procesualnom aspektu. Nerazvijenost policy-analize u našoj političkoj znanosti, nedostatak i nepristupačnost literature, bili su razlozi što sam ovaj rad namijenio studentima političke znanosti, ali i svima onima koje zanimaju fenomeni politike i političkog odlučivanja.


Sadržaj knjige (otvara se u novom prozoru)

Područja: fakulteti, instituti, zavodi * društvo u kojemu živimo

Zainteresiranima za ovaj naslov, preporučujemo i sljedeće:


V. Lamza Posavec: Javno mnijenje - teorije i istraživanje
 
I. Ferić: Vrijednosti i vrijednosni sustavi: psihologijski pristup
 
K. Peračković: (Za)što raditi u postindustrijskom društvu? - Promjene u društvenoj podjeli rada na početku 21. stoljeća
 
S. P. Ramet, D. Matić (ur.): Demokratska tranzicija u Hrvatskoj - transformacije vrijednosti, obrazovanje, mediji
 
S. P. Ramet: Čija demokracija? - Nacionalizam, religija i doktrina kolektivnih prava u srednjoj i jugoistočnoj Europi 1989. godine
 
T. Cipek, J. Vrandečić (ur.): Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji
 
Postkomunistička Europa i tradicija prirodnog prava