Birači i demokracija - Utjecaj ideoloških rascjepa na politički život

Mirjana Kasapović, Ivan Šiber, Nenad Zakošek

recenzenti: prof. dr. sc. Ivan Grdešić; dr. sc. Dražen Lalić


godina izdanja: © 1998. (prvo izdanje) - biblioteka: Politologija
format: 16 x 23 cm; opseg: 148 stranica; uvez: meki
ISBN 953-180-071-5; CIP UDK 324.01

cijena: 42 kn (40 kn +PDV 5%)

  Knjiga se sastoji od tri veće cjeline. U prvome dijelu - Ideološki rascjepi i stranačke preferencije hrvatskih birača - prikazan je klasičan model rascjepa karakterističan za razvijene demokracije, kao i glavni obrasci polarizacije u postkomunističkim zemljama. Na temelju empirijskih nalaza analiziraju se obrasci u biračkom tijelu Hrvatske. U drugome dijelu - Povijesni i etnički rascjepi u hrvatskom društvu - obrađeno je na temelju empirijskog istraživanja, značenje političke biografije obitelji u politici te socijalna distanca u poratnom društvu. Treći dio - Zagrebačka kriza '95-'97.: Sukob demokratskih i autoritarnih vrijednosti - jest studija slučaja, u kojoj se, empirijski utemeljeno, analizira izborno ponašanje i politička kultura birača i političkih stranaka.

Iz predgovora
   Izborne studije predstavljaju jedno od najvažnijih područja suvremene političke znanosti i obuhvaćaju njezina tri temeljna područja: političke strukture (polity), političke procese (politics) i političke sadržaje (policy). Tu se dotiču i isprepleću različiti metodološko-analitički pristupi: teorija političkih institucija, policy-analiza, behavioral studies, deskriptivna i normativna teorija demokracija i dr. Teorijski i metodologijski najutjecajnije izborne studije odigrale su odlučnu ulogu u razvitku suvremene političke znanosti, ali su utjecale i na razvitak ostalih društvenih znanosti. Među njima su bile brojne i izborne studije koje su počivale na area-pristupu ili su se ograničavale na pojedine zemlje. Tijekom devedesetih godina nastale su i prve izborne studije novih demokracija Srednje i Istočne Europe. Istraživanje izbora uvijek je bilo osobito intenzivno upravo u početnim razdobljima razvitka političke demokracije u pojedinim zemljama ili tranzicijskim regijama, jer se izborima pridavala ključna uloga u ustrojstvu demokratskih političkih poredaka. Izborne studije zadobivale su tako dvostruku ulogu: utjecale su na razvitak političke i društvene znanosti u pojedinim zemljama, ali i pridonosile političkom obrazovanju glavnih aktera demokratizacijskih procesa.

Iz recenzija
  Knjiga Birači i demokracija s podnaslovom Utjecaj ideoloških rascjepa na politički život napisana je znanstveno uvjerljivo i argumentirano. U rijetkim studijama empirijske političke teorije u nas ovaj rad predstavlja ono najbolje: korektnu metodu, relevantne sadržaje i odlične interpretacije. S obzirom na problematiku koju tretira, knjiga je i svojevrsna analiza korijena hrvatske demokracije. (prof. dr. Ivan Grdešić)
  Posebna je vrijednost ove knjige u tome što se u njoj potanko analiziraju određeni dubinski činitelji izbora u Hrvatskoj koji se u dnevno-političkom diskursu u javnosti obično zanemaruju i zaobilaze. Studenti politologije, sociologije i ostalih humanističkih studija uvidom u ovu knjigu dobit će vrijedna teorijska saznanja o izborima u Hrvatskoj, korisna iskustva vezana uz provođenje pripadajućih empirijskih istraživanja, te steći uvid u plodno povezivanje teorijske i empirijske razine analiziranog fenomena. (dr. sc. Dražen Lalić)


Iz sadržaja
Nenad Zakošek
  Ideološki rascjepi i stranačka preferencija hrvatskih birača
Ivan Šiber
  Povijesni i etnički rascjepi u hrvatskom društvu
  I. Povijesni rascjep: značenje političke biografije obitelji u politici
  II. Etnički rascjep: socijalna distanca u poratnom društvu
Mirjana Kasapović
  Zagrebačka politička kriza 1995.-1997. / Sukob demokratskih i autoritarnih vrijednosti (studija slučaja)


Područja: fakulteti, instituti, zavodi * društvo u kojemu živimo

Zainteresiranima za ovaj naslov, preporučujemo i sljedeće:


V. Lamza-Posavec: Javno mnijenje - teorije i istraživanje
 
J. Kodrnja: Nimfe, Muze, Eurinome - Društveni položaj umjetnica u Hrvatskoj
 
S. P. Ramet: Čija demokracija? - Nacionalizam, religija i doktrina kolektivnih prava u srednjoj i jugoistočnoj Europi 1989. godine
 
I. Ferić: Vrijednosti i vrijednosni sustavi: psihologijski pristup
 
A: Leburić, I. Tomić-Koludrović: Nova političnost mladih
 
S. P. Ramet, D. Matić (ur.): Demokratska tranzicija u Hrvatskoj - transformacija vrijednosti, obrazovanje, mediji
 
I. Grdešić: Političko odlučivanje