Oswald Spengler - filozofijska biografija

dr. sc. Samir Osmančević

recenzenti: prof. dr. sc. Tihomir Cipek, prof. dr. sc. Nadežda Čačinović

godina izdanja: © 2009. (prvo izdanje)
biblioteka: Posebna izdanja - Filozofija
format: 16 x 23 cm; opseg: 136 stranica; uvez: meki
ISBN 978-953-180-158-4; CIP zapis 710784

cijena: 84 kn (80 kn +PDV 5%)

   Primjenjujući u ovoj filozofijskoj biografiji pristup koji je zagovarao upravo Spengler, naime "pristup u kojemu misleći i djelujući čovjek biva konfrontiran s onim što tvrdi o svome mišljenju i djelovanju", autor je uspio prikazati Spenglera - kroz sve njegove životne faze, razmišljanja i djelovanja - oslobođenog stereotipa i zabluda, koji su površnim, ideološki obojenim čitateljima dopuštali da ga svojataju (nacionalsocijalisti, neonacisti, pobornici "sukoba civilizacija" i sl.) kao duhovnog oca ili da ga tretiraju kao trenutačnu senzaciju koja neće ostaviti dublji trag. (prof. dr. sc. Tihomir Cipek)

Iz recenzija
   Žanr filozofijske biografije u nas nije jako razvijen. Oswald Spengler (1880.-1936.) je posebno primjereni predmet takva pristupa zato što je učinak njegovih djela, katkad jači katkad slabiji, uvijek prekoračivao disciplinarne granice: posebno Propast Zapada i Čovjek i tehnika. Njegove ideje kruže i recikliraju se pa je dobro imati jasnu i suvremenu ocjenu kakvu daje Samir Osmančević u svome, i široj javnosti dostupnome, znanstvenom djelu, jer može pridonijeti razjašnjavanju nekih dugotrajnih zabluda. (prof. dr. sc. Nadežda Čačinovič)

Iz predgovora
   (...) Dakako, ne smijemo smetnuti s uma da je Spengler djelovao, po mom sudu, u neponovljivoj epohi njemačke povijesti, u razdoblju Weimarske Republike u kojoj nam se s desne strane i u raznim varijantama javljaju Spengler, Ernst Jünger, Carl Schmitt, Martin Heidegger, iz centra Thomas Mann i drugi, s lijeva Ernst Bloch, filozofi ranoga Frankfurtskog kruga, itd. Možda upravo ta imena svjedoče o intenzitetu ideološke borbe za supstanciju njemačkoga nacionalnog bića i općenito onog što je tu stajalo na kocki. Poraz u Prvome svjetskom ratu i konfrontiranje s novim formama društvenog organiziranja, a da se zapravo niti stare još nisu dokraja uspostavile, iniciralo je u njemačkome intelektualnom okruženju vrenja koja bi se najbolje dala opisati blochovskim nazivom experimentum mundi. Silinu vrenja teško se može adekvatno pojmiti ako se u obzir ne uzme sve što je tih godina za Njemačku i cijelo čovječanstvo predstavljalo ulog u igri za budućnost svijeta.
  Nadati se je pak da već poneki detalj iz ovoga predgovora potvrđuje tezu o teorijskoj slikovitosti i atraktivnosti Spenglerove biografije kao relevantnog činitelja u razumijevanju njegova djela. Ono, dakako, ostaje primarni cilj našeg interesa, samo su putovi do njegove, nadam se ispravne, recepcije nešto drukčiji od uobičajenoga akademskog pristupa nekoj temi. Zamisao da se u analizi Spenglerova djela upravo na njega primijeni metoda koju je on - za povijesne fenomene - zagovarao kao jedinu ispravnu čini mi se, sa stajališta dosadašnjeg istraživanja Spenglerova opusa, zapravo potpuno legitimnom. (...)


Sadržaj knjige (otvara se u novom prozoru)

Područja: fakulteti, instituti, zavodi * društvo u kojemu živimo * filozofija, eseji, promišljanja

Zainteresiranima za ovaj naslov, preporučujemo i sljedeće:


P. Strasser: Bog svih ljudi: Prekoračenje filozofijske granice
 
A. Holl: Isus u lošem društvu - Tamjan i sumpor
 
R. Burger: Mala povijest prošlosti - Pironistička skica povijesnog uma - Eseji
 
K. P. Liessmann: Budućnost dolazi! - O sekulariziranim očekivanjima spasenja i razočaranju u vezi s tim - Eseji
 
F. Schuh: Teški prigovori, prljavo rublje
 
K. Peračković: (Za)što raditi u postindustrijskom društvu?
 
I. Ferić: Vrijednosti i vrijednosni sustavi: psihologijski pristup