Status introspekcije u suvremenoj psihologiji

Vladimir Kolesarić

predgovor: Mirjana Krizmanić


godina izdanja: © 2016. (prvo izdanje) - biblioteka: Psihologija
format: 16 x 23 cm; opseg: 104 stranice; uvez: meki
ISBN 978-953-180-193-5; CIP zapis: 000949598

cijena: 60 kn (57,14 kn +PDV 5%)

   Započnimo nizom pitanja: Kakve podatke možemo dobiti introspekcijom, a koje ne možemo dobiti drugim psihologijskim metodama? Što uopće možemo saznati uz pomoć introspekcije? Jesu li podaci dobiveni introspekcijom valjani? Možemo li se pouzdati u njih? Dakle, jednostavnije rečeno, je li introspekcija kao psihologijska metoda upotrebljiva u istraživačkom i praktičnom radu? Nažalost, određeniji odgovori na ova pitanja nisu ni jednostavni ni jednoznačni, a u ovome ćemo tekstu pokušati pokazati zašto te upozoriti na važnost introspekcije u primijenjenoj i znanstvenoj psihologiji – na dobre i loše strane ove specifične psihologijske metode, većinom na temelju dostupne literature.

Iz Predgovora
   Knjiga Status introspekcije u suvremenoj psihologiji mogla bi se nekim čitateljima na prvi pogled učiniti knjigom namijenjenom samo psiholozima i nekim psihologiji bliskim strukama. Ali i laici i stručnjaci različitih struka koriste se u svom svakodnevnom životu introspekcijom – možda i ne znajući da to čine ili ne smatrajući da se unutarnji razgovori, koje tako često vode sami sa sobom, oslanjaju na introspekciju. Kada sami sebe, primjerice, proglasimo tužnim ili sjetnim, mi to činimo na temelju opažanja svoga unutarnjeg krajobraza koji nam se čini tmurnim ili turobnim. Kada s radosnim očekivanjima idemo na neki put, i tada smo "šetnjom" kroz svoj unutarnji svijet otkrili sami sebi što zapravo od tog puta ili posla ili susreta očekujemo. Nema dana u životu u kojemu ljudi ne vode sami sa sobom unutarnje razgovore, koji se uvijek dijelom temelje na neposrednoj ili retrogradnoj introspekciji, iako neki od njih možda i ne znaju da se njome služe.
  Znanstvena upotreba introspekcije zahtijeva, dakako, određena znanja iz struke u kojoj se koristi, ali i određeno uvježbavanje vezano uz njezinu stručnu primjenu. Tako se, primjerice, psiholozi i psihijatri moraju uvježbati u korištenju vlastite introspekcije kada se bave svojim unutarnjim svijetom, ali i u prepoznavanju podataka koje im na temelju introspekcije navode njihovi klijenti ili pacijenti. Poznavanje prednosti i ograničenja introspekcije važno je i za liječnike opće prakse koji na temelju izvještaja svojih pacijenata o njihovim tegobama postavljaju dijagnoze i određuju terapiju. Osim toga, u svim je strukama koje se bave ljudima (pa uključuju, primjerice, suce i pravnike, nastavnike i učitelje) važno introspektivno proanalizirati vlastite dojmove o klijentu, pacijentu, učeniku, kolegi, suradniku, koji bi mogli utjecati na kvalitetu suradnje ili skrbi za tu osobu.


Sadržaj knjige (otvara se u novom prozoru)

Područja: fakulteti, instituti, zavodi * osobni razvoj * društvo u kojemu živimo * filozofija, eseji, promišljanja

Zainteresiranima za ovaj naslov, preporučujemo i sljedeće:


W. Glasser: Teorija izbora - Nova psihologija osobne slobode
 
M. Chethik: Tehnike u dječjoj terapiji - Psihodinamske strategije
 
B. Klapež: Živjeti bez droge - Primjena teorije izbora i realitetne terapije u radu s ovisnicima
 
I. Ferić: Vrijednosti i vrijednosni sustavi: psihologijski pristup
 
J. Juul: Razgovori s obiteljima: Perspektive i procesi
 
W. Glasser: Realitetna terapija u primjeni
 
J. Janković: Savjetovanje - nedirektivni pristup