Konzervativizam i neokonzervativizam

dr. sc. Anđelko Milardović

recenzenti: dr. sc. Zvonko Posavec, dr. sc. Davor Rodin


godina izdanja: © 1993. (prvo izdanje) - biblioteka: Politologija
format: 14 x 20 cm; opseg: 122 stranice; uvez: meki
ISBN 86-7057-106-4; CIP: UDK -


U tijeku je finalna rasprodaja. Cijenu i dostupnost naslova provjerite OVDJE.

Knjiga je pokušaj sustavnijeg pregleda tipova, obilježja i predstavnika konzervativizma, koji se određuju kao konzervativizam, moderni konzervativizam i neokonzervativizam.

Iz uvoda
  U pristupu ovoj temi polazim od jednostavne i već prihvatljive tvrdnje da je konzervativizam dominantna pozicija suvremenoga svijeta, i da će, kao takva, bitno obilježiti kraj 20. stoljeća. Za ovu tvrdnju ima mnoštvo opravdanja: Zapad je nakon drugoga svjetskog rata, posebice sedamdesetih, ušao u doba tradiranja; Istok je raščistio s komunizmom, a u državama na Balkanu kolektivno se eksperimentiranje nadomješta specifičnim tradiranjem. Sve je to znak da se kolektiviteti žele utemeljiti u tradiciji, pokušavajući je spojiti sa suvremenošću, što je zapravo i credo suvremenoga europskog konzervativizma. On, naime, polazi od vjerovanja o nemogućnosti uništenja tradicije, a istodobno zna da se bez novoga ne može, tj. barem bez znanstvenih i tehničkih inovacija koje dinamiziraju svijet, pa makar istodobno i nagrizaju tradiciju. Neokonzervativizam pokušava spojiti tradiciju i modernu. Tradicija, kao temelj opstojnosti, ne može se zatrti; ona se može privremeno zamrznuti. U doba odmrzavanja i demontiranja postaje "vruće"; do izraza dolazi snaga kolektivnog sjećanja, iskustva prethodnih generacija. Stoga potrebe kolektiviteta ne treba sputavati ni iz kojih "viših" ideologijskih razloga, već im je potrebito pomoći organizacijom života i političkom mudrošću da se oblikuju i dalje razvijaju prema suvremenim standardima.

Sadržaj knjige (otvara se u novom prozoru)

Zainteresiranima za ovaj naslov, preporučujemo i sljedeće:


S. P. Ramet, D. Matić (ur.): Demokratska tranzicija u Hrvatskoj - transformacija vrijednosti, obrazovanje, mediji
 
S. P. Ramet: Čija demokracija? - Nacionalizam, religija i doktrina kolektivnih prava...
 
T. Cipek (ur.): Hrvatska politološka tradicija - prinosi za povijest hrvatske politologije
 
T. Cipek: Ideja hrvatske države u političkoj misli Stjepana Radića
 
T. Cipek, J. Vrandečić (ur.): Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji
 
D. Dukovski: Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća