Izborni i stranački sustav Republike Hrvatske

dr. sc. Mirjana Kasapović


recenzenti: dr. sc. Arsen Bačić, dr. sc. Branko Smerdel

godina izdanja: © 1993. (prvo izdanje) - biblioteka: Politologija
format: 16 x 23 cm; opseg: 136 stranica; uvez: meki
ISBN 86-7057-144-7; CIP: UDK -


U tijeku je finalna rasprodaja. Cijenu i dostupnost naslova provjerite OVDJE.

   Osnovna tema ove politološke studije su izborni modeli primijenjeni u izborima u Hrvatskoj 1990. i 1992. godine. Istražuju se, prije svega, politički učinci tih izbornih modela na stranački i parlamentarni sustav Republike Hrvatske.

Iz sažetka
  Slobodni izbori općenito se smatraju prvim korakom u prijelazu iz totalitarnoga u demokratski politički poredak. Izborni je sustav stoga e prvi institucionalni demokratski input u bivšim socijalističkim zemljama. Od odabranoga izbornog sustava očekuje se da proizvede određene posljedice u parlamentarnom i političkom životu. Ipak, one djelomično ili potpuno izostaju. Ogledan je primjer za to upravo Hrvatska.
  Povijest izbornog prava i izbornih sustava u Hrvatskoj od 1990. do 1993. potpuno je netipična za to područje u suvremenim demokratskim državama. Izborno pravo najprije je doživjelo preobrazbu od nedemokratskoga u, općenito gledano, demokratsko izborno pravo. No, prvi kompetitivni izbori 1990. bili su provedeni na temelju pluralnoga izbornog prava, koje je ozbiljno narušilo jednakost izbornog prava. Drugi (prijevremeni) kompetitivni izbori 1992. stoga su prvi puta poštovali sva načela demokratskoga izbornog prava. (...)
  Hrvatski elektivni i parlamentarni stranački sustav nije se mogao izgraditi i strukturirati za dvije-tri godine. U tom razdoblju nastajale su nove i iščezavale postojeće stranke, neke su se stranke parlamentarizirale, a druge deparlamentarizirale, mijenjao se jakosni odnos i ideološka distanca među postojećim strankama i sl. Parlamentarni stranački sustav pretvorio se iz tipičnoga dvostranačkog sustava, nakon izbora 1990., u višestranački sustav s dominantnom strankom, nakon izbora 1992. godine. Nastavljeni su procesi fragmentacije, ali i integracije izvanparlamentarnih stranaka.
  Politički učinci primijenjenih izbornih sustava ukazuju na to da tranzicijski procesi u Hrvatskoj - kao i u ostalim postsocijalističkim zemljama - neće moći počivati na neupitnome neoinstitucionalističkom pristupu. Oni će biti umnogome neizvjesniji i nepredvidljivij i nego što se to moglo pretpostaviti.


Sadržaj knjige (otvara se u novom prozoru)

Zainteresiranima za ovaj naslov, preporučujemo i sljedeće:


V. Lamza-Posavec: Javno mnijenje - teorije i istraživanje
 
J. Kodrnja: Nimfe, Muze, Eurinome - Društveni položaj umjetnica u Hrvatskoj
 
S. P. Ramet: Čija demokracija? - Nacionalizam, religija i doktrina kolektivnih prava u srednjoj i jugoistočnoj Europi 1989. godine
 
I. Ferić: Vrijednosti i vrijednosni sustavi: psihologijski pristup
 
A: Leburić, I. Tomić-Koludrović: Nova političnost mladih
 
S. P. Ramet, D. Matić (ur.): Demokratska tranzicija u Hrvatskoj - transformacija vrijednosti, obrazovanje, mediji
 
I. Grdešić: Političko odlučivanje