Naša izdanja u biblioteci Sociologija - klikom na sliku ili naslov otvara se opširni opis knjige.

Biblioteka - Sociologija (knjige u biblioteci - abecedeno)

Sabrina P. Ramet i Davorka Matić (urednice)
Demokratska tranzicija u Hrvatskoj - transformacija vrijednosti, obrazovanje, mediji
(16x23 cm; 336 stranica; meki uvez; biblioteka: Sociologija)
Ova je knjiga svojevrsno pionirsko djelo, jer na hrvatskom jeziku dosad nije postojao sličan interdisciplinarni pregled koji na vrstan način povezuje funkciju obrazovanja i medija u transformaciji vrijednosti civilnog društva, ukazujući na njihov značaj u procesima demokratske tranzicije. Djelo Demokratska tranzicija u Hrvatskoj: transformacija vrijednosti, obrazovanje, mediji predstavlja jedinstven spoj pozitivnog nadahnuća u smislu znanstvenog i osobnog zauzimanja (autor/ic/a) za daljnji razvitak demokratske Hrvatske, znanstvene akribije i originalnih ideja.

Jasenka Kodrnja
Nimfe, Muze, Eurinome - Društveni položaj umjetnica u Hrvatskoj
(16x23 cm; 256 stranica; meki uvez; biblioteka: Sociologija)
Ova je knjiga rezultat istraživanja društvenog položaja umjetnica koje sam provela 1998/99., primjenjujući temi primjerenu kompleksnu metodologiju: kvantitativne istraživačke tehnike, potrebne za prikupljanje podataka i njihovo razvrstavanje, te kvalitativni metodu - intervju - koja premošćuje jednoznačnost statističkih pokazatelja i omogućuje razumijevanje prikupljenih činjenica, poduprta aktivnim sudjelovanjem umjetnica, koje tako postaju subjekti u stvaranju knjige o sebi.

Anči Leburić, Inga Tomić-Koludrović
Nova političnost mladih
(16x23 cm; 120 stranica; meki uvez; biblioteka: Sociologija)
Ova empirijsko-teorijska studija bavi se mladima u Dalmaciji (Hrvatskoj) potkraj devedesetih godina dvadesetoga stoljeća, odnosno, preciznije, stupnjem politiziranosti mladih. Autorice polaze od teze da su u proteklom desetljeću mladi u Hrvatskoj bili marginalizirani, podjednako u društvenom životu i službenom diskursu, koji je u onom segmentu što se tiče mladih favorizirao "velike nacionalne teme" (poput populacijske politike, legalnosti pobačaja i sl.). Njihovo "apolitično ponašanje" bilo je posljedica i tipična reakcija mladih na njihov marginalni položaj.

Krešimir Peračković
(Za)što raditi u postindustrijskom društvu? - Promjene u društvenoj podjeli rada na početku 21. stoljeća
(16x23 cm; 208 stranica; meki uvez; biblioteka: Sociologija)
Pred hrvatskim je društvom ulazak u novu integraciju. No sve se više u javnosti očituje da već samo postavljanje akademskog pitanja o eventualnim, mogućim negativnim posljedicama na lokalnoj razini, sasvim dobronamjernom i neutralnom istraživaču priskrbljuje etiketu konzervativnog, nazadnjačkog pa čak i nacionalističkog, jer s političkih pozornica bilo lijevih bilo desnih skepse ne smije biti jer nas čeka "novi rajski vrt". Ostaje tek izazov budućim istraživačima (ako uopće nađu financijere za to) da istražuju razvojne i regresivne posljedice utapanja hrvatskog društva u novu unitarnu državu, novo carstvo, i dalje promjene u podjeli rada čiji ishod može ići u dva smjera: prema proklamiranom društvu znanja ili prema statusu jeftinih slugu na periferiji. (iz knjige)